Ko se sjeća Tankerskog rata: Hormuški moreuz kao tempirana bomba svjetske ekonomije

Dok Donald Trump razmatra mogućnost da američka mornarica ponovo prati tankere kroz Hormuški moreuz, među vojnim analitičarima i historičarima sve je prisutniji osjećaj da se historija opasno ponavlja. Gotovo četiri decenije ranije, američke pomorske snage već su se suočile s istim protivnikom – iranskim mornaričkim snagama i elitnim jedinicama Revolucionarne garde.

Krajem 1980-ih, tokom takozvanog Tankerskog rata, svijet je svjedočio scenariju koji zapanjujuće podsjeća na današnje okolnosti. Napadi na trgovačke brodove, miniranje ključnih plovnih ruta i eskalacija sukoba na moru tada su pokazali koliko brzo situacija može izmaći kontroli i dovesti do smrtonosnih posljedica.

Korijeni tog sukoba sežu u 1980. godinu, kada je irački lider Saddam Hussein pokrenuo invaziju na Iran, zabrinut zbog revolucionarne vlasti koju je predvodio Ruhollah Khomeini. Nakon početnih borbi, rat je prerastao u iscrpljujući zastoj. U pokušaju da slomi protivnika, Irak je počeo napadati iranske naftne tankere, ciljajući ekonomsku kičmu Teherana i nadajući se međunarodnoj intervenciji.

Iran je uzvratio napadima na neutralne brodove koji su opskrbljivali Irak, čime je sukob proširen na cijeli Perzijski zaljev. Broj incidenata ubrzo je eskalirao, a države poput Kuvajta našle su se pod direktnom prijetnjom.

Ubrzo su se u sukob uključile i velike sile. Sjedinjene Američke Države odlučile su zaštititi kuvajtske tankere tako što su ih formalno stavile pod svoju zastavu, čime su stekle pravni osnov za vojnu pratnju. Međutim, ni ta zaštita nije bila bez rizika.

U maju 1987. godine, američka fregata USS Stark bila je meta napada iračkog aviona koji ju je greškom identificirao kao neprijateljski brod. Dvije rakete pogodile su plovilo, usmrtivši 37 mornara i ranivši još desetine. Incident je jasno pokazao koliko su i saveznici u haotičnim ratnim uslovima skloni tragičnim greškama.

Nedugo zatim, operacija pratnje tankera suočila se s novim izazovom – morskim minama. Ogromni tanker Bridgeton naletio je na minu u Zaljevu, pretrpjevši oštećenja, dok su američki ratni brodovi koji su ga pratili ostali iza njega, praktično koristeći tanker kao zaštitu. Fotografije tog događaja postale su simbol jedne od najvećih blamaža američke mornarice.

Problem mina pokazao se dugotrajnim i izuzetno opasnim. Godine 1988., fregata USS Samuel B. Roberts gotovo je prepolovljena nakon udara na iransku minu. Samo zahvaljujući izuzetnoj prisebnosti posade, brod nije potonuo. Taj napad bio je okidač za snažan američki odgovor.

U operaciji “Praying Mantis”, američke snage izvele su direktne napade na iranske ciljeve, uključujući naftne platforme i ratne brodove. Tokom tih borbi zabilježena je i prva razmjena raketa između brodova u historiji američke mornarice. Prema ocjeni historičara Craig Symonds, riječ je o jednoj od najvažnijih pomorskih bitaka u američkoj historiji, uporedivoj s prekretnicama poput Battle of Midway.

Iako je tada demonstrirana ogromna vojna nadmoć Sjedinjenih Država, okolnosti su se danas značajno promijenile. Tehnologija je napredovala, Iran raspolaže sofisticiranijim arsenalom, a prijetnje sada uključuju i bespilotne letjelice koje djeluju i iz zraka i s mora.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su američke sposobnosti za razminiranje danas ograničene, dok je upravo ta vrsta prijetnje jedna od najtežih za neutralizaciju. Mine, iako relativno jeftine, imaju ogroman psihološki i operativni učinak, ograničavajući kretanje i djelovanje čak i najmoćnijih mornarica.

Stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje Hormuškog moreuza imalo globalne posljedice, posebno po tržište nafte. Uprkos pozivima Sjedinjenih Država saveznicima da pomognu u osiguravanju sigurnog prolaza, konkretna podrška za sada izostaje.

Za mnoge koji pamte događaje iz 1980-ih, današnja situacija djeluje kao déjà vu. Kako ističu pomorski analitičari, historija ne samo da se ponavlja, već često ponavlja iste greške. Upravo zato, lekcije iz Tankerskog rata danas su važnije nego ikada.